{"id":198,"date":"2013-12-15T12:53:17","date_gmt":"2013-12-15T11:53:17","guid":{"rendered":"http:\/\/tothbalint.tk\/arcus\/srb\/?page_id=198"},"modified":"2014-02-06T18:13:35","modified_gmt":"2014-02-06T17:13:35","slug":"zelene-cinjenice","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/zelene-cinjenice\/","title":{"rendered":"Zelene \u010dinjenice"},"content":{"rendered":"<ul>\n<li style=\"text-align: justify;\">Nepoljoprivredna doma\u0107instva tro\u0161e deset puta vi\u0161e otrovnih hemikalija po hektaru nego poljoprivredna doma\u0107instva.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Proizvodnja stakla iz recikliranog materijala prouzrokuje 20% manju emisiju \u0161tetnih gasova i stvara se 50% manje otpadnih voda.<a href=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/index.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignright  wp-image-288\" alt=\"Recycle\" src=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/index.jpg\" width=\"130\" height=\"173\" \/><\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Recikliranjem jedne tone papira mo\u017eemo da u\u0161tedimo 1500 litara goriva.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Vi\u0161e od sto sastojaka u razli\u010ditim herbicidima su mogu\u0107i izaziva\u010di kancera, mutacija gena i urodjenih deformacija.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Tokom 2008. godine prodato je 200 miliona litara fla\u0161irane vode \u0161irom sveta.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Nivo svetskih mora je u proseku za 222 milimetara vi\u0161i nego 1875. godine.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">U SAD reciklira se samo jedan do dva procenata plasti\u010dnih kesa.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Vi\u0161e hiljada morskih \u017eivotinja i vi\u0161e od milion ptica uginjava svake godine zbog plasti\u010dnog otpada u morima.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Prema podacima Ujedinjenih Nacija u svakom kvadratnom milju mora pluta oko 46 000 komada plasti\u010dnog otpada.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Sadr\u017eaj ugljen-dioksida u atmosferi je vi\u0161i nego bilo kada u toku zabele\u017eene istorije, a prema procenama u ovom veku dalje \u0107e da raste u ogromnom tempu.<a href=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images6.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignright  wp-image-289\" alt=\"Images\" src=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images6.jpg\" width=\"110\" height=\"127\" \/><\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Teorija o globalnom zagrevanju nije novina. Hemi\u010dar i dobitnik Nobelove nagrade Svante Arhenijus izneo je svoju teoriju ve\u0107\u00a0 1896. godine. On je otkrio da pove\u0107an nivo ugljen-dioksida prouzrokuje efekat staklene ba\u0161te i da sagorevanjem uglja osloba\u0111a se ugljen-dioksid.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Usled klimatskih promena, spre\u010davanje \u0161irenja nekih bolesti kao \u0161to su malarija i denga groznica bi\u0107e znatno ote\u017eano i u oblastima koje su danas suvi\u0161e hladne za odr\u017eavanje tih bolesti.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Toplotni talas u toku 2003. godine odneo je vi\u0161e hiljada \u017eivota u Evropi. Ta godina je bila najtoplija u proteklih 500 godina.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Prema procenama Svetske Zdravstvene Organizacije povi\u0161enje prose\u010dne temperature od sedamdesetih godina dvadesetog veka odneo je vi\u0161e od 150 000 \u017eivota godi\u0161nje, a prema procenama taj broj \u0107e se udvostru\u010diti do 2030.godine.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Usled povi\u0161enja nivoa mora od 150 cm, \u00a016% teritorije Banglade\u0161a mo\u017ee biti poplavljeno, a usled toga 17 miliona osoba mo\u017ee biti raseljeno. Veliki procenat stanovni\u0161tva u Maleziji i u Indoneziji takodje je ugro\u017eeno.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Prema izve\u0161taju\u00a0 Svetske Meteorolo\u0161ke Organizacije poslednja dekada je bila najtoplija odkad se vr\u0161e bele\u017eenja atmosferskih prilika.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Prema jednom izve\u0161tanju iz 2010.godine, nekontrolisana emisija gasova staklene ba\u0161te mo\u017ee da prouzrokuje pove\u0107anje kiselosti vode u okeanima do nivoa koji je ve\u0107i nego bilo kada u proteklih 65 miliona godina.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Okeani ve\u017eu jednu tre\u0107inu oslobodjenog ugljen-dioksida iz vazduha, a kao posledica tog procesa stvara se ugljena kiselina.<a href=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images8.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignright  wp-image-290\" alt=\"Save the Planet\" src=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images8.jpg\" width=\"150\" height=\"136\" \/><\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">1998. godina bila je veoma lo\u0161a za korale, te godine 16 posto populacije je uginulo ili obolelo.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Dve tre\u0107ina populacije polarnih medveda mo\u017ee da nestane kao posledica nestajanja polarnog leda do sredine 21. veka, upozorava\u00a0 Geografska Slu\u017eba SAD.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Toksi\u010dne protivpo\u017earne supstance i toksi\u010dni herbicidi mogu da se doka\u017eu u ku\u0107noj pra\u0161ini.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Kod automobila sa benzinskim agregatom\u00a0 tro\u0161i se vi\u0161e goriva ako ostavimo da stoji u praznom polo\u017eaju \u00a030 sekundi, nego u slu\u010daju da motor ugasimo i ponovo upalimo.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Fri\u017eideri stariji od 10 godina u proseku tro\u0161e 40% vi\u0161e struje nego noviji modeli sa \u201eEnergy Star\u201c oznakom.<a href=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images9.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignright  wp-image-291\" alt=\"EKO\" src=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images9.jpg\" width=\"150\" height=\"188\" \/><\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Prema podacima istra\u017eiva\u010da, svake godine u svetska mora bude ba\u010deno 6,3 milijardi kilograma sme\u0107a.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">U jednom prose\u010dnom doma\u0107instvu 20% energije se tro\u0161i za zagrevanje vode.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Ma\u0161ina za su\u0161enje ve\u0161a u proseku tro\u0161i 1000 kWh energije svake godine.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Iz planta\u017ea Zapadne Afrike dolazi 43% proizvedenog kakaoa, pri tome 284 000 dece rade u veoma lo\u0161im uslovima na tim planta\u017eama.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">U jednom prose\u010dnom doma\u0107instvu 40% potro\u0161ene vode tro\u0161i se na zalivanje tokom letnjih meseci.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">U prose\u010dnom doma\u0107instvu vi\u0161e od 50% energije tro\u0161i se na grejanje i hla\u0111enje ku\u0107e.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Boja za hranu \u201eRed 40\u201c nalazi se u mnogim namirnicama, a mo\u017ee da prouzrokuje hiperaktivnost, agresivno pona\u0161anje i poreme\u0107aje koncentracije kod dece, a kod odraslih glavobolju i stoma\u010dne tegobe.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">U Severnoj Americi vo\u0107e i povr\u0107e putuje u proseku 1500 milja pre nego \u0161to bude upotrebljeno.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Recikliranjem jedne tone plasti\u010dnog otpada mo\u017eemo da u\u0161tedimo 6,8 kubnih metara zemlji\u0161ta.<a href=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images5.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignright  wp-image-292\" alt=\"Save Trees\" src=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images5.jpg\" width=\"150\" height=\"187\" \/><\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Svakog minuta\u00a0 40 hektara tropske \u0161ume bude pose\u010deno.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Samo litar, neadekvatno uskladi\u0161tenog \u00a0motornog ulja, mo\u017ee da zagadi \u010dak \u00a06 000 000 litara pija\u0107e vode.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Svakog dana u proseku se stvara\u00a0 dva kilograma \u010dvrstog otpada po osobi, a na godi\u0161njem nivou jedna tona po osobi.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Ambala\u017eni otpad \u010dini jednu tre\u0107inu otpada u doma\u0107instvima.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">40% otpada na svetu stvara\u00a0 svega 5% svetskog stanovni\u0161tva.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Za potpunu razgradnju moderne staklene ambala\u017ee potrebno je vi\u0161e od 4000 godina, a period razgradnje je du\u017ei ukoliko se odigrava u zemlji\u0161tu.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Recikliranjem plasti\u010dnog otpada mo\u017ee da se u\u0161tedi dva puta vi\u0161e energije nego \u0161to se mo\u017ee \u00a0dobiti sagorevanjem iste koli\u010dine plasti\u010dnog otpada.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Recikliranjem jedne aluminijumske limenke mo\u017ee da se u\u0161tedi energija koja je dovoljna za rad jednog televizora za tri sata.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Smanjivanjem temperature na termostatu za jedan stepen mo\u017ee da smanji ra\u010dun za grejanje za 10%.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Adekvatnom termoizolacijom zidova, gubitak toplote jedne prose\u010dne ku\u0107e mo\u017ee da se smanji za 20%.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Koli\u010dina proizvedenih \u017eitarica po osobi se smanjuje od 1985. godine, bez obzira na pove\u0107anu upotrebu ve\u0161ta\u010dkih \u0111ubriva i pesticida.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Kao posledica prekomernog ribolova, populacije mnogih ribljih vrsta su se smanjile, u nekim slu\u010dajevima i za 90%.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Za potpunu razgradnju jedne aluminijumske limenke potrebno je 500 godina.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">U jedno periodu ljudske istorije bilo je perioda kada je aluminijum bio skuplji od zlata.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Tro\u0161kovi izgradnje postrojenja za proizvodnju papira iz recikliranog materijala su manji za 50-80% u odnosu na one koje proizvode papir iz sirovog materijala.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Recikliranjem 35% svetskog otpada emisija \u0161tetnih gasova bi u velikoj meri smanjila, \u0161to bi odgovarao uklanjanju 36 miliona automobila sa puteva.<a href=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images1.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignright  wp-image-293\" alt=\"Save the Threes\" src=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images1.jpg\" width=\"190\" height=\"132\" \/><\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Svake godine vi\u0161e od 100 000 kvadratnih kilometara tropske \u0161ume bude uni\u0161teno.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Skoro polovinu tropskih \u0161uma ve\u0107 smo uni\u0161tili.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Svaki \u010detvrti lek u apoteci sadr\u017ei neku komponentu koja poti\u010de iz tropskih \u0161uma.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Za proizvodnju jednog\u00a0 ra\u010dunara utro\u0161i se 190 000 litara vode.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Za proizvodnju jednog kilograma\u00a0 p\u0161enice potrebno je 715-750 litara vode.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Za proizvodnju jednog kilograma\u00a0 soje potrebno je 1650-2200 litara vode.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Za proizvodnju jednog kilograma\u00a0 gove\u0111eg mesa potrebno je 50 000-100 000 litara vode.<a href=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images4.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignright  wp-image-294\" alt=\"Electronic\" src=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/images4.jpg\" width=\"110\" height=\"129\" \/><\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Zbog kupovine novih mobilnih telefona radi zamene starih ,vi\u0161e hiljada tona elektronskog otpada se stvara svake godine.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">U Izraelu 90% ku\u0107a ima solarne panele za grejanje vode, a po zakonu svaka novoizgra\u0111ena ku\u0107a mora da ih ima.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">2005.godine \u0160panija je postala druga zemlja na svetu(posle Izraela) u kojoj svaka novoizgra\u0111ena ku\u0107a mora da ima solarne plo\u010de za grejanje vode.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Samo u Evropi, 100 000 korisnika kupi novi mobilni telefon svake godine.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">\u0160panija je jedina zemlja u kojoj je obavezno postavljanje solarnih plo\u010da za proizvodnju struje na svaku novoizgra\u0111enu ku\u0107u.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Odr\u017eavanje \u017eelezni\u010dkih pruga je jeftinije i jednostavnije nego odr\u017eavanje puteva i autoputeva.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Lokomotive i \u017eelezni\u010dka kola uz adekvatno odr\u017eavanje traju mnogo du\u017ee (i do 100 godina) nego automobili i kamioni.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Izgradnja jedne nove \u017eelezni\u010dke pruge ko\u0161ta 70% manje nego izgradnja novog autoputa.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Prose\u010dan ra\u010dunar stvara 340 kilograma ugljen-dioksida godi\u0161nje.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Prva moderna turbina na vetar izgra\u0111ena je u Vermontu (SAD) po\u010detkom 1940-ih godina dvadesetog veka.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Pomorski saobra\u0107aj stvara vi\u0161e sumpor-dioksida nego drumski saobra\u0107aj.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Jedna turbina na vetar stvara dovoljno struje za 300 doma\u0107instava.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">U periodu od 1950. do 1996. godine stanovni\u0161tvo Zemlje se udvostru\u010dio, a broj automobila se pove\u0107ao deset puta.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Proizvodnja papira iz starog papira zahteva\u00a0 30-50% manje energije nego proizvodnja papira iz sirovog materijala.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Genetski modifikovane biljke zaga\u0111uju genetski materijal konvencionalnih (genetski nemodifikovanih) biljki, a takvo zaga\u0111enje je nemogu\u0107e ukloniti.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Genetska modifikacija mo\u017ee da ima opasne sporedne efekte. Me\u0161anje gena razli\u010ditih \u017eivotinja i biljaka mo\u017ee da ima nepredvidljive posledice.<a href=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/gmos.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignright  wp-image-295\" alt=\"GMOs\" src=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/gmos-300x150.jpg\" width=\"280\" height=\"140\" srcset=\"https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/gmos-300x150.jpg 300w, https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/gmos.jpg 318w\" sizes=\"(max-width: 280px) 100vw, 280px\" \/><\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Genetska kontaminacija od strane genetski modifikovanih biljki prouzrokuje materijalne gubitke proizvo\u0111a\u010dima konvencionalnih useva i organskim proizvo\u0111a\u010dima, jer oni nisu u stanju da za\u0161tite svoje useve od genetskog materijala GM biljki.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Uzgajanjem genetski modifikovanih useva potreba za pesticidima se pove\u0107ava zbog nastanka rezistentnih korovskih biljaka. To je naro\u010dito izra\u017eeno kod upotrebe pesticida pod nazivom \u201cRoundup\u201d.<a href=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/corn.pharma.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignright  wp-image-296\" alt=\"Corn pharma\" src=\"http:\/\/arcustest2.dreamhosters.com\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/corn.pharma-300x179.jpg\" width=\"265\" height=\"158\" srcset=\"https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/corn.pharma-300x179.jpg 300w, https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/wp-content\/uploads\/2013\/12\/corn.pharma.jpg 400w\" sizes=\"(max-width: 265px) 100vw, 265px\" \/><\/a><\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Importovano meso, jaja i mle\u010dne proizvode koji poti\u010du od \u017eivotinja koji su hranjeni genetski modifikovanim hranivima po zakonima Evropske Unije nije potrebno obele\u017eiti.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Pojedine studije pokazuju da \u017eivotinje hranjene genetski modifikovanom hranom su razli\u010dite od onih koje su hranjene konvencionalnim hranivima. Ova tvrdnja je u suprotnosti sa tvrdnjama prehrambene industrije i biotehnolo\u0161ke industrije.<\/li>\n<li style=\"text-align: justify;\">Nau\u010dnici koji otkriju negativne strane genetske modifikacije moraju da se suo\u010de sa pretnjama, napadima, otkazima i sa nedostatkom sredstava za budu\u0107a istra\u017eivanja.<\/li>\n<\/ul>\n<div class=\"fcbkbttn_buttons_block\" id=\"fcbkbttn_left\"><div class=\"fcbkbttn_like \"><fb:like href=\"https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/zelene-cinjenice\/\" action=\"like\" colorscheme=\"light\" layout=\"standard\" show-faces='false' width=\"450px\" size=\"small\"><\/fb:like><\/div><\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nepoljoprivredna doma\u0107instva tro\u0161e deset puta vi\u0161e otrovnih hemikalija po hektaru nego poljoprivredna doma\u0107instva. Proizvodnja stakla iz recikliranog materijala prouzrokuje 20% manju emisiju \u0161tetnih gasova i stvara se 50% manje otpadnih voda. Recikliranjem jedne tone papira mo\u017eemo da u\u0161tedimo 1500 litara&hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","template":"","meta":{"spay_email":""},"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/P6qRcp-3c","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_likes_enabled":false,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/198"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=198"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/198\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arcus.org.rs\/srb\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=198"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}