U okviru zaštite ptica, jedna od aktivnosti sa najdužom tradicijom je zimsko hranjenje divljih ptica pevačica. Radi se o relativno lako izvodljivom procesu, koji se može sprovesti u baštama, voćnjacima, ili čak u prozorima višespratnica. Međutim, veoma je važno obratiti pažnju i pridržavati se nekoliko osnovnih pravila, kako pticama koje dolaze na hranilice ne bismo naškodili.
Opšte je poznato da se zimi ne sele sve ptice na jug, već značajan broj vrsta tokom zime ostaje ovde, u našim krajevima. Neke od ptica koje žive severnije od nas, u krajevima sa oštrim zimama, dolaze da prezime u Karpatskom basenu. Važno je napomenuti da su ptice stanarice i ptice koje dolaze kao zimski gosti u stanju da prežive zimu i bez čovekove pomoći. Ove ptice ne migriraju na jug, već zimi lutaju našim krajevima, zato što tu i u jesen i zimi mogu pronaći odgovarajuću hranu. U slučaju loših vremenskih uslova, ili ako se prirodni izvori hrane potroše, ptice bez problema odlete na neko drugo područje gde su u datom trenutku uslovi povoljniji.
Na osnovu prethodno navedenog, ptice nije neophodno hraniti zimi, ali ako želimo da ih posmatramo, kao i da im pomognemo da lakše dođu do hrane, slobodno ih možemo hraniti. Posmatranje živahnih ptica pevačica na hranilici može nam ulepšati zimske dane, pogotovo kada ih posmatramo sa prozora tople sobe. Ova aktivnost može biti i zanimljiv način opuštanja za sve uzraste, pogotovo nakon užurbanih i napornih radnih dana, a ujedno nas i podstiče na zaštitu prirode i životne sredine.
Ko se odluči za zimsko hranjenje ptica, veoma je važno da zapamti da ova aktivnost obuhvata period od prvih stalnih mrazeva, do njihovog prestanka, odnosno, da traje od početka decembra do druge polovine marta. Ptice se hrane zrnevljem koje je bogato mastima i uljima, prvenstveno presnim suncokretom sa crnom ljuskom, ali se mogu ponuditi i proso, ili orasi i lešnici. Pored zrnaste hrane, na hranilište se može postaviti i voće, jabuke, ili bobice, kao što su divlja loza, bršljan ili vatreni trn. Takođe, pticama možemo ponuditi i životinjsku mast, poput čistog, nesoljenog svinjskog sala, koje je najčešće poslastica velikoj i plavoj senici. Važno je znati da se pticama ne smeju davati ostaci hrane, pogotovo mrvice hleba i ostaci raznog peciva.
Pored hranilice možemo postaviti i pojilicu, jer za pojedine vrste ptica mnogo znači postojanje stalnog izvora vode. Pojilica zahteva stalnu pažnju, jer je neophodno da voda u njoj bude u tečnom stanju. Pojilica je posebno važna u ledenim danima bez snega, kada ptice teže dolaze do vode za piće. Jedno od najvažnijih pravila zimskog hranjenja ptica jeste da se ono obavezno završi pre sezone gnežđenja, pošto tek izlegli ptići nisu u stanju da svare zrnastu hranu, zbog čega dolazi do njihovog uginuća usled izgladnelosti. Neophodno je da budemo načisto sa time da vreva koju oko hranilice čine ptice pevačice, privlači pažnju ptica grabljivica, tako da se vrlo često dešava da se u blizini hranilice pojavi i kobac u potrazi za plenom. To je sasvim prirodno i nema potrebe za uznemirenošću zbog kopčevog prisustva. Domaće mačke mogu uzrokovati ozbiljne probleme, tako da je hranilicu za ptice neophodno postaviti na bezbednom, dobro vidljivom mestu, u blizini gustog žbunja, gde se ptice mogu skloniti u slučaju opasnosti.
Kontinuitet u hranjenju ptica je važan, ali neće dovesti do velikih problema po ptice ako se prestane ostavljati hrana u hranilici. Čim ptice primete da se izvor hrane smanjuje, one će otići dalje u potrazi za hranom. Mogu se koristiti različiti tipovi hranilica, pri čemu je najvažnija funkcionalnost hranilice i bezbednost ptica. Dobro uhodano zimsko hranjenje ptica, na hranilici koja se redovno koristi tokom više godina, zahteva znatnu količinu suncokreta. U zavisnosti od vremenskih prilika tokom zime, mesta na kojem je hranilica postavljena, kao i brojnosti ptica koje posećuju hranilicu, tokom jedne zime može se potrošiti 100-200 kilograma zrnevlja. Ovolika količina hrane se može potrošiti tokom jedne zimske sezone, čak i po obodima naselja, ili u baštama sa dosta drveća i žbunja.
Hranilicu je najbolje postaviti u bašti u kojoj je na nekom od većeg drveća postavljena i veštačka duplja (kućica) za gnežđenje, koja pticama predstavlja bezbedno mesto, zimi za noćenje, a na proleće za gnežđenje. Na ovaj način, ptice koje se hrane insektima pomoći će nam u biološkoj borbi protiv insekata štetočina.
Pozivamo sve da se hrabro upuste u zimsko hranjenje ptica pevačica i biće nagrađeni lepim doživljajima, zanimljivim iskustvima i pomoći će pticama. Naravno, važno je zapamtiti da ptice vodenih staništa nipošto ne hranimo.