Zaštita insekata oprašivača

Hotel za pčele od drvene oblice (Photo: Sihelnik József)

Hotel za pčele od drvene oblice (Photo: Sihelnik József)

Od svih poznatih vrsta pčela i osa, oko 90% vrsta ne živi u zajednicama, već solitarno, i ne formira velike i složene kolonije. U Evropi živi oko dve hiljade vrsta insekata oprašivača, čiju većinu čine pčele, a među njima značajan broj se odnosi na solitarne pčele (tzv. pčele samice ili divlje pčele). Ovi miroljubivi insekti svoje komore za plaganje jaja pripremaju u odsecima obala, u zemljištu ili u trulom drvetu, i veoma su važni, odnosno, neophodni u procesu oprašivanja, kako divljih vrsta biljaka, tako i kulturnih biljaka, pri čemu dopunjavaju rad domaće pčele, jer domaća pčela nije u stanju oprašiti sve vrste biljaka. Dok su kolonijama domaće pčele nekada potrebne šupljine u velikom drveću, da bi se smestilo i više desetina hiljada jedniki, odnosno, košnice koje izrađuje čovek, solitarne vrste pčela sigurnost za svoje potomstvo pronalaze u rupama ne širim od prsta. U ove uske prolaze ženke solitarnih pčela smeštaju nektar i polen, a ose, u najvećoj meri, paralizovane gusenice, zatim polažu jaja i ove komore zatvaraju grudvicama blata. Izlegla larva koristi hranu nagomilanu u komori, zatim sledi stadijum lutke i na kraju, potpuno razvijen insekt progrize poklopac od blata, izlazi i započinje svoj život odrasle jedinke, koji traje nekoliko nedelja.

Veliki hotel za pčele sa pregradama (Photo: Sihelnik József)

Veliki hotel za pčele sa pregradama (Photo: Sihelnik József)

Kolektiv Doma kulture opštine Bačka Topola i volonteri Ekološkog društva ”Arkus”, 24. februara 2024. godine, zajednički su postavili prvi bačkotopolski hotel za pčele u dvorištu Umetničke kolonije, u neposrednoj blizini zasada lavande. Ovo pomoćno sredstvo za zaštitu insekata je postavljeno na sopstvene nogare, ima više nivoa, velikih je dimenzija, insekti mu mogu prići sa dve strane, i sadrži više hiljada rupa različitih veličina, pogodnih za plaganje jaja solitarnih pčela i osa. Zbog svoje složenosti, slobodno se može nazvati i hotelom za insekte. Pregrade su ispunjene različitim materijalima, tako da je ovaj hotel važan i za druge insekte, ne samo za pčele samice, jer može služiti i kao sklonište ili mesto za prezimljavanje znatnog broja vrsta insekata, pa čak i za pojedine vrste paukova. Hotele manjih dimenzija, koji sadrže samo komore za polaganje jaja, uglavnom koriste samo solitarne pčele.

Popunjene pregrade hotela za pčele (Photo: Sihelnik József)

Popunjene pregrade hotela za pčele (Photo: Sihelnik József)

U klasičnom smislu, hotel za pčele predstavlja veštački napravljene komore za polaganje jaja solitarnih pčela i osa, pri čemu se posredno pomaže i u oprašivanju biljaka. Hotel za pčele je lako napraviti, jer, hotel za pčele je, u suštini, svaki materijal ili predmet u obliku cevi, prečnika 2-10 mm, odnosno, bilo koji predmet u kome se mogu izbušiti rupe ovih dimenzija. Hotel za pčele sa pregradama pravi se kombinovanjem različitih materijala, kao što su delovi trske i bambusa različite veličine, manji delovi debla ili drvenih greda u kojima su izbušene rupe različitih dubina i prečnika 4, 6, 8 i 10 mm, rupičaste cigle, veći ili manji delovi kore drveta, a za popunjavanje prostora između može se koristiti slama. Na ovaj način insektima možemo ponuditi odlično mesto za razmnožavanje i skrovište, koje sigurno neće ostati neiskorišćeno. U najvećoj meri će ga zauzeti solitarne pčele, pri čemu će poklopci od blata biti trag koji upućuje na to koje komore su već zauzete. Pojedine vrste divljih pčela same prave rupe u postavljenim delovima greda i takođe ih zatvaraju.

Hotel za pčele od trske (Photo: Sihelnik József)

Hotel za pčele od trske (Photo: Sihelnik József)

Hotel za insekte je najbolje postaviti u drugoj polovini februara ili početkom marta, jer solitarne pčele mogu biti aktivne već krajem zime i u rano proleće. Ove vrste pčela su izuzetno pitome, tako da njihovu aktivnost možemo posmatrati sa udaljenosti od nekoliko centimetara. Prilikom postavljanja hotela za insekte bitno je obratiti pažnju na to da bude postavljen na mesto koje je zaštićeno od loših vremenskih prilika, odnosno, da bude postavljen na sunčano i toplo mesto, ili, u slučaju hotela velikih dimenzija, koji stoji na sopstvenim nogarama, da ima odgovarajući krov koji će ga štititi od padavina, kako se čepovi od blata ne bi oštetili. U komorama se razvijaju larve, koje će sledećeg proleća kao potpuno razvijeni insekti progristi sebi izlaz i započeti svoj život odraslog insekta u trajanju od nekoliko nedelja, pri čemu će i ova nova generacija položiti jaja u hotel za insekte. Naravno, nakon čišćenja i spremanja, prošlogodišnje komore će ponovo biti upotrebljene. Upravo zbog ovoga je veoma važno da hotel za pčele bude napravljen i postavljen na odgovarajući način, jer će ga pčele moći koristiti godinama, a mi dalje nećemo morati, praktično, više ništa da radimo oko hotela. Najveća aktivnost u hotelima za pčele je od marta do kraja maja, eventualno do sredine juna, jer tada su solitarne pčele najaktivnije, dok su u hotelima od kombinovanih materijala različite grupe insektata aktivne tokom cele godine, iako mi to nekada i ne primećujemo.

Podelite sa nama Vaše mišljenje